Pregled usmene tradicije kroz epske, lirske i lirsko-epske oblike.

“Gospa ministrica” u Mariboru: šta današnja pozorišta još prepoznaju u Nušiću
Gotovo devet decenija posle smrti Branislava Nušića, njegove komedije ne pripadaju samo istoriji književnosti. I dalje se igraju, prevode u nove pozorišne jezike i pojavljuju pred publikom u sredinama koje su se od sveta njegovih činovnika, ministara i malograđanskih ambicija odavno promenile.
Jedan od zanimljivijih primera poslednjih sezona dolazi iz Maribora. Drama Slovenskog narodnog gledališča postavila je Gospođu ministarku na slovenačkom, pod naslovom Gospa ministrica. Predstava je u režiji Veljka Mićunovića premijerno izvedena 20. novembra 2025. godine, sa Ksenijom Mišič u ulozi Živke. Slovenački prevod i lekturu potpisuje Mojca Marič, dok je dramaturgiju i adaptaciju radio Slobodan Obradović.
Upravo taj prelazak iz jednog jezika i pozorišnog konteksta u drugi čini mariborsku predstavu posebno zanimljivom. Nušićev tekst nije prenet na slovenačku scenu kao muzejski primer srpske komediografije. Mariborska postavka polazi od pitanja šta se događa sa Živkom Popović kada je posmatramo iz savremenog društva, gotovo sto godina nakon nastanka komedije.
U obrazloženju selektora Sterijinog pozorja Nebojše Dugalića Goncića, koje prenosi SNG Maribor, upravo je taj aspekt predstave izdvojen: Živka u ovoj interpretaciji nije samo predmet podsmeha već i proizvod sistema i ljudi koji je okružuju. Mogućnost vlasti i društvenog uspona pokreće njenu transformaciju, ali istovremeno otkriva strukturu u kojoj su status, pripadanje i potreba da se bude „neko“ važniji od ličnih sposobnosti.
Predstava je ubrzo izašla iz mariborskog repertoarskog okvira. Na 71. Sterijinom pozorju u Novom Sadu 2026. osvojila je tri Sterijine nagrade: Nevena Glušica za autorsku muziku, Zorana Petrov za scenografiju i Leo Kulaš za kostimografiju. Nekoliko nedelja kasnije, 13. juna, Gospa ministrica izvedena je i na jubilarnim 50. Danima satire Fadila Hadžića u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh.
Za manje od jedne sezone ista predstava tako je prošla put od Maribora, preko Novog Sada, do Zagreba: Nušićev srpski tekst u slovenačkom prevodu, u režiji crnogorsko-srpskog reditelja, pred publikom tri različite pozorišne sredine.
Na pitanje Slovobrücke zašto je Nušić danas ponovo relevantan mariborskoj publici, Alan Kavčič iz SNG Maribor odgovor vidi upravo u njegovoj sposobnosti da kroz humor prepozna društvene mehanizme koji se, uprkos promeni vremena i okolnosti, iznenađujuće malo menjaju.
„Njegova satira o vlasti, društvenom statusu, ambiciji, oportunizmu i potrebi za priznanjem danas zvuči gotovo jednako neposredno kao u vreme kada je nastala.“
Kavčič dodaje da se u “Gospi ministrici” publika ne suočava samo sa svetom Nušićevog vremena, već kroz smeh prepoznaje i društvo u kojem danas živi.
Nušić izvan Maribora
Mariborska predstava nije usamljen primer. U januaru 2025. Makedonski naroden teatar u Skoplju postavio je Narodnog poslanika u adaptaciji i režiji Egona Savina. Predstava je nekoliko meseci kasnije izabrana za 70. Sterijino pozorje, gde je ansamblu MNT-a dodeljena Specijalna Sterijina nagrada za kolektivnu glumačku igru.
Time su dva uzastopna Sterijina pozorja donela priznanja predstavama nastalim prema Nušiću: skopskom Narodnom poslaniku 2025. i mariborskoj Gospi ministrici 2026.
Drugačiju vezu sa Nušićem ima Sarajevo. Narodno pozorište Sarajevo je povodom stogodišnjice rada 2021. postavilo novu Protekciju, u režiji Kokana Mladenovića i adaptaciji Milene Bogavac. Izbor nije bio slučajan: prvo izvođenje Protekcije na toj sceni, 23. oktobra 1921. godine, vezuje se za početak rada sarajevske “Kuće na obali”. Jedan vek kasnije isto pozorište vratilo se Nušićevom tekstu, ali u novoj adaptaciji i savremenom pozorišnom jeziku.
Ni u Srbiji Gospođa ministarka nije samo naslov iz istorije drame. Predstava Srpskog narodnog pozorišta u režiji Radoslava Milenkovića, premijerno izvedena još 24. januara 2014, nalazi se na repertoaru i u sezoni 2026/27.
Zašto se Nušić još igra?
Želja za društvenim položajem, politička ambicija, birokratija, blizina vlasti, porodični interes i malograđanska potreba za statusom pojave su koje je Nušić posmatrao i izvrgavao podsmehu, a koje ni današnjoj publici nisu sasvim strane.
Savremene predstave pokazuju, međutim, još nešto. Nušićevi tekstovi i dalje prelaze državne i jezičke granice. Mariborska Gospa ministrica gostuje na festivalima u Novom Sadu i Zagrebu, skopski Narodni poslanik nagrađen je na Sterijinom pozorju, dok se sarajevska Protekcija vraća delu koje je vezano za same početke tog pozorišta.
Nušić tako nije samo klasik koji se iznova postavlja na scenu. Različita pozorišta regiona u njegovim komedijama proveravaju koliko su svet koji je opisivao i mehanizmi moći, ambicije i društvenog prestiža još prepoznatljivi.
Pitanje zato više nije samo da li se Nušić još igra, već šta današnja pozorišta i njihova publika u njegovim tekstovima prepoznaju kao svoje.
Izvori:
SNG Maribor, Gospa ministrica, podaci o predstavi i festivalskim gostovanjima.
Sterijino pozorje, programi i nagrade 2025. i 2026.
Makedonski naroden teatar, Narodni poslanik.
Narodno pozorište Sarajevo, Protekcija.
Srpsko narodno pozorište Novi Sad, Gospođa ministarka.
Odgovor Alana Kavčiča, SNG Maribor, za Slovobrücke
Foto: Peter Giodani / SNG Maribor

